Zdravlje često procenjujemo na osnovu onoga što vidimo ili kako se osećamo. Mnogi veruju da su potpuno zdravi jer izgledaju dobro, imaju zategnuto telo i dobar tonus mišića, mogu da izdrže naporan trening ili istrče maraton.
Međutim, telo ne funkcioniše samo na površini. Postoje brojni procesi koji se odvijaju duboko u organizmu, bez vidljivih simptoma. Upravo zato, subjektivni osećaj da smo „dobro“ i činjenica da izgledamo „fit“ nisu uvek pouzdan pokazatelj da naš organizam zaista funkcioniše kako treba.
Dobra forma i loš nutritivni status: Zašto težina i BMI nisu uvek merilo zdravlja
U savremenoj kulturi, posebno pod uticajem društvenih mreža, zdravlje se često poistovećuje sa fizičkim izgledom i brojem na vagi. Indeks telesne mase (BMI) koristi se kao osnovni pokazatelj, ali on daje samo ograničenu sliku.
BMI ne uzima u obzir ključne faktore organizma, kao što su procenat i distribucija mišićne mase, gustina kostiju, udeo visceralnih masti (masti oko unutrašnjih organa) niti nivo hidratacije. Zbog toga je moguće imati „idealnu“ telesnu težinu, a istovremeno imati manjak ključnih vitamina, minerala i drugih nutrijenata koji su neophodni za normalno funkcionisanje organizma.
Sa druge strane, poremećaji u ishrani, poput anoreksije, bulimije ili estriktivnih režima ishrane u okviru fitnes trendova, ne moraju uvek biti očigledni. Osoba može izgledati snažno i atletski, dok organizam zapravo trpi posledice dugotrajnog deficita i prekomernog treniranja.
Takav način života dugoročno može dovesti do usporavanja metabolizma, hormonskog disbalansa i slabljenja imunog sistema, pokazujući da mišići na površini ne znače nužno da je organizam iznutra u ravnoteži.
Narušeno mentalno zdravlje vremenom uništava fizičko: Veza koju ne smemo zaboraviti
“Kada govorimo o sveobuhvatnom zdravlju, mentalna higijena se ne sme ostaviti po strani kao sekundarna stvar,” naglašava dr Anđelka Stanojević.
U poslednjih deset godina, širom sveta beleži se značajan porast depresije i anksioznosti. Pandemija je dodatno ubrzala ovaj trend, a ni Srbija nije izuzetak: sve veći broj ljudi suočava se sa psihološkim opterećenjem.
Ono što je važno razumeti jeste da mentalno zdravlje nije odvojeno od fizičkog. Hroničan stres, neprepoznata depresija ili anksioznost vremenom se biološki “prevode” u vrlo opipljive fizičke simptome. Dugotrajna psihološka patnja podiže nivo zapaljenja u telu, izaziva teške nesanice, slabi imunitet i značajno povećava rizik od kardiovaskularnih i autoimunih oboljenja.
Biti „fizički u formi“, a ignorisati svoje mentalno stanje, znači graditi kuću bez temelja. Pre ili kasnije, te nevidljive psihološke pukotine ugroziće svakodnevno funkcionisanje i manifestovaće se kroz konkretne zdravstvene probleme.
Tihi simptomi: kada telo ne šalje očigledne signale
Najveća opasnost po naše zdravlje ne najavljuje se uvek uz jak bol ili očigledan znak upozorenja. Mnoge ozbiljne bolesti nazivaju se s razlogom „tihim ubicama“, jer se u organizmu razvijaju godinama apsolutno neprimetno.
Na primer, procenjuje se da blizu 46% odraslih osoba sa hipertenzijom (povišenim krvnim pritiskom) uopšte ne zna da ima ovaj problem. Sličan je podatak i za dijabetes. Međunarodna dijabetička federacija (IDF) upozorava da je gotovo polovina ljudi na svetu koji žive sa dijabetesom nedijagnostikovana. Ova stanja se razvijaju postepeno i često prolaze neprimećeno, dok istovremeno oštećuju krvne sudove i unutrašnje organe.
Ova tiha oštećenja mogu dovesti do infarkta miokarda koji čak i ne boli. Podaci Američkog udruženja za srce (AHA) pokazuju da je čak do 45% svih srčanih udara „tiho“ i da prolaze bez stezanja i karakterističnog bola u grudima, ali ostavljaju ozbiljna i po život opasna oštećenja na srčanom mišiću.
Slična situacija je i sa hroničnim bolestima bubrega, koje u početnim fazama često ne daju nikakve znakove, sve dok bubrezi ozbiljno ne otkažu.
Takođe, ne smemo zaboraviti ni polno prenosive bolesti (STD). Infekcije poput hlamidije izuzetno često borave u telu potpuno asimptomatski. Ukoliko ostanu neotkrivene, dugoročno dovode do hroničnih upala karlice, trajnih zdravstvenih komplikacija i steriliteta.
Činjenica da se osećate dobro jednostavno nije dovoljna zaštita.
Zašto bez pregleda nema prave slike
Zdravlje se ne može i ne sme utvrđivati samo na osnovu subjektivnog osećaja, broja na vagi ili izvanrednog fizičkog izgleda ispred ogledala.
Prava slika stanja vašeg organizma dobija se isključivo kroz stručnu medicinsku evaluaciju, precizne laboratorijske analize i redovne preglede. Nemojte čekati da telo počne da otkazuje, niti da tihi simptomi prerastu u glasne dijagnoze, kako biste potražili pomoć lekara.
Preduhitrite bolesti i preuzmite stvarnu kontrolu nad svojim životom. Zakažite svoj preventivni pregled u poliklinici Primea. Naš posvećeni i stručni tim lekara opšte prakse i specijalista je tu da vas sasluša i detaljno ispita stanje vašeg organizma. Zakažite svoj termin još danas i budite apsolutno sigurni da vaša izjava „u formi sam“ zaista znači i „potpuno sam zdrav“.